Brzi porast broja uređaja povezanih na internet u posljednje vrijeme vrši pritisak na IT sektor. U vrlo bliskoj mogućnosti IT sektor morati će osigurati distribuiranu infrastrukturu, kako bi se ti uređaji mogli povezati, prenositi i pohranjivati podatke te provoditi njihovu primarnu analizu. Kada govorimo o uređajima, mislimo na osobne prenosive uređaje, vozila, industrijski IoT te sve uređaje potrebne za funkcioniranje pametnih gradova (smart city).
Takva distribuirana infrastruktura zahtijevati će čvorove edge computinga. Termin edge computing predstavlja tehnologiju obrade podataka koja se izvodi na samom rubu mreže, odnosno u neposrednoj blizini uređaja koji generiraju podatke. To omogućuje bržu i učinkovitiju obradu podataka, smanjujući vrijeme kašnjenja u prijenosu podataka i povećavajući sigurnost i privatnost podataka.
Edge computing sve više se koristi u mnogim sektorima, uključujući industriju, transport, zdravstvo i pametne gradove. Podaci se obrađuju na samom uređaju ili na uređaju u neposrednoj blizini izvora podataka, u stvarnom vremenu. Ti čvorovi ili proširenja centara podataka velikih gradova bit će smješteni na udaljenijim područjima, na primjer u malim naseljima ili ruralnim područjima. Takva implementacija ima za cilj poboljšati i povezivost i računalne resurse, odnosno smanjiti latenciju i povećati kapacitet računanja i pohrane.
Tko treba edge čvorište i u kojem formatu?
Kandidati za edge instalacije su industrije koje koriste aplikacije s velikim količinama podataka (npr. industrijska robotika) ili tijela iz javnog sektora koja implementiraju modele pametnih gradova. Osim IoT-a, sektori koji će razvijati nove infrastrukture su i 5G mreže te distribucija sadržaja koji zahtijeva veliku propusnost.
Edge čvor može koristiti infrastrukturu sličnu podatkovnom centru, ali u manjem obliku. Može biti data centar u kontejneru ili se može nalaziti s minimalnom instalacijom uz telekomunikacijski toranj. Ne smijemo dopustiti da nas zavara njihov mali format ili lokacija: to su infrastrukture koje su jednako kritične kao i bilo koji podatkovni centar i stoga moraju imati konfiguracije koje pružaju sigurnost i otpornost.
Primjena edge computinga u stvarnom životu
Obrada sve veće količine podataka u stvarnom vremenu potaknut će premještanje obrade informacija s cloud okruženja i velikih datacentara prema mreži koju čine sami uređaji. Komunikacija između uređaja i centara gdje se obrađuju njihovi podaci mora biti trenutna. Samovozeći automobili jasan su primjer da povezivost mora imati minimalnu latenciju, jer odluke vozila mogu ugroziti živote.
Drugi primjer mogu biti tvornice koje rade s robotima ili strojevima čiji kvarovi mogu biti izuzetno skupi ako se ne otkriju na vrijeme. Također, uređaji koji koriste tehnologiju proširene stvarnosti (AR) koristit će infrastrukturu edge computinga, kao i sektor teretnog prijevoza.
Uz povezivost, obrada podataka u stvarnom vremenu morati će se konstantno usavršavati. U ogromnom labirintu podataka koje generiraju uređaji, programi za računanje morati će biti sposobni analizirati informacije i odlučiti koje su vrijedne za sustave, a koje se mogu zanemariti ili odbaciti.